.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

sábado, 20 de maio de 2017

DISKURSU DURANTE SERIMÓNIA TOMADA-DE-POSE NU’UDAR PREZIDENTE REPÚBLIKA

Diskursu Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo” nian, durante serimónia tomada-de-pose ba kargu Majistratura aas liu Nasaun nian, iha Taci-Tolu, iha loron 20 Maiu 2017

Sua Exelénsia Prezidente Repúblika Sesante, Taur Matan Ruak
Sua Exelénsia Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão, eis-Komandante FALINTIL no eis-Prezidente RDTL
Sua Exelénsia Eis- Prezidente RDTL, Dr José Ramos-Horta
Sua Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasional, Dr Adérito Hugo
Sua Exelénsia Eis-Prezidente Parlamentu Nasional, Dr Vicente Guterres
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru, Dr Rui Maria de Araújo
Sua Exelénsia, Eis Primeiru-Ministru, no Fundadór Nasaun nian, Dr Mari Alkatiri 
Exelentisimu Prezidente Tribunal Rekursu no Meretisimu Juíz sira hosi Tribunal Rekursu
Exelentísimu Deputadu sira
Exelentísimo Membrus Governu 
Sua Exelénsia Xefe Estadu no membrus Governu sira-nian 
Suas Exelênsias Embaixador sira hosi Paíz akreditadu sira iha República Demokrátika Timor-Leste,
Exelentisimu Prokurador Jeral Republika no Prokurador sira 
Señor reprezentante sira hosi instituisaun aas liu no autoridades estadu nian
Autoridade sivíl, militár no diplomátika sira 
Ilustre konvidadu sira
Señora no señor sira
Maubere no Buibere sira

Exelénsias,

Prezensa hosi ilustre konvidadu sira iha serimónia ida ne’e sai insentivu ida ne’ebé hamanas tebetebes ita-nia laran tanba iha signifikadu aas no maka’as ba ita-nia sentidu independénsia no ba demokrasia ida ne’ebé Timor-Leste, nu’udar nasaun foun, hari’i no hatuir hosi kedas bainhira sékulu ida ne’e hahú to’o ohinloron no sei hametin nafatin. 

Ba Ita-Boot sira hotu ha’u hato’o ha’u-nia rekoñesimentu klean ho laran tomak.

Tanba ne’e, ha’u husu Ita-Boot sira simu ha’u-nia saudasaun aas no mós agradesimentu.

Povu Timor-Leste fó honra no previléjiu espesiál ida mai ha’u bainhira hili ha’u ba kaer kargu Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, misaun ida ne’ebé ha’u hahú ohin hako’ak metin, ho espíritu hanesan ida ne’ebé lori ha’u hako’ak dezafiu hotu-hotu ne’ebé mosu durante ha’u-nia vida. 

Eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e nian, iha signifikadu oin-seluk no maka’as liu ba istória nasaun Timor-Leste nian tanba foin dala ida ne’e, hafoin restaurasaun independénsia, mak Prezidente FRETILIN ida manán eleisaun no ohin simu posse nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Ha’u agradese ba timor-oan sira hotu-hotu, maubere no buibere sira, ba konfiansa ne’ebé imi hotu-hotu fó mai ha’u, no ha’u hein katak ha’u sei bele hatán ba imi ida-idak ninia konfiansa mai ha’u, ho ha’u-nia dedikasaun tomak no sentidu misaun ba knaar sira ne’ebé ha’u simu liuhosi serimónia investidura ohin nian, no hosi ohin ba oin, ha’u hahú simu ona dezafiu no responsabilidade sira, atu lidera país ida ne’e nu’udar dignitáriu aas liu Nasaun ida ne’e nian. Ha’u simu mandatu momoos ida, hosi Povu Timor-Leste, atu dada dalan ba Nasaun ida ne’e atu hatuir ninia vontade rasik, no hare’e ba kompeténsia ne’ebé ha’u iha, nu’udar Prezidente, ha’u bele dehan katak ha’u iha duni responsabilidade atu respeita povu ninia vontade. Nune’e, ha’u hato’o ba imi hotu katak ha’u sei tuba rai metin ho kbi’it tomak atu bele garante katak ida ne’e sei akontese duni. Ha’u sei sai Prezidente Repúblika no Xefe Estadu. Tanba ne’e, ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu. Ha’u sei defende direitus sidadã no sidadaun ida-idak nian no sei la ta’o ba soren ema ne’ebé de’it.

Ha’u sei halo buat hotu-hotu atu hatudu katak ha’u halo buat ne’ebé imi hotu hein hosi ha’u no ha’u merese duni imi-nia konfiansa. Ha’u iha ne’e atu serve Povu. Timor-Leste mak halo ha’u sai ema hanesan ne’e!

Ha’u hakarak mós aproveita oportunidade ida ne’e atu hato’o ha’u-nia respeitu ho laran nakloke ba maluk sira ne’ebé hala’o knaar uluk liu ha’u, hanesan: Prezidente Xavier do Amaral no Prezidente Nicolau Lobato tanba lidera períodu difísil iha istória nasaun ida ne’e nian; Prezidente Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente José Ramos-Horta no Prezidente Taur Matan Ruak tanba sira fó sira-nia kontribuisaun nu’udar Xefe Estadu, hosi kedas restaurasaun independénsia nian, hodi hari’i Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé ita hetan ita-nia moris ohinloron.

Tinan sanulu resin lima kotuk, iha duni fatin ida ne’e, ho komunidade internasionál, nu’udar testemuña, ha’u, nu’udar Prezidente Parlamentu Nasional, ha’u mak restaura ita-nia independénsia; independénsia ida ne’ebé ita luta mak’as atu hetan no ita halo sakrifísiu barak tebetebes atu hetan. Ohin ita hotu iha ne’e atu fó onra ba ita-nia istória no selebra kredensiál demokrátiku povu Timor-Leste nian, bainhira imi hotu sai testemuña ba ha’u-nia tomada-de-posse nu’udar Prezidente Repúblika, liuhosi juramentu ida ne’ebé fó onra ba mandatu ida hosi povu, liuhosi eleisaun livre no demokrátika.

Ita tenke sente orgullu ba buat barak ne’ebé ita halo ona durante tinan sanulu resin lima liubá maibé ita mós hatene katak sei iha buat barak mak ita seidauk halo. Ho korajen no brane hanesan nafatin ho tempu luta ba kore ita-nia pátria mak ita sei hamutuk nafatin atu luta ba hadi’a di’ak liután kondisaun moris loron-loron nian no nune’e hasa’e kualidade vida povu tomak nian. Ha’u sente laran haksolok tebes tanba ha’u luta ho povu heróiku ida ne’e no nune’e, ha’u kontribui mós ba luta libertasaun nasional. Ha’u mós sente laran haksolok tanba kontribui nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte no Prezidente Parlamentu Nasional. Ha’u mós sente laran haksolok tanba simu ohin mandatu atu, dala ida tan, luta ba ita-nia povu bele moris di’ak liután.

Exelénsias,
Señora no señor sira,
Mauberes no Buiberes,

Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u sei halo buat hotu-hotu atu garante unidade nasionál no funsionamentu normál Estadu nian. Ha’u sei reprezenta Timor-Leste ho dignidade iha rai laran no iha rai li’ur no sei luta nafatin ba inkluzaun sosiál no ekonómika ba povu Timor-Leste tomak. 

Durante tinan lima tuir mai, ha’u sei buka promove diálogu no kooperasaun ho órgaun soberania hotu-hotu, atu órgaun ida-idak bele hala’o ninia knaar tuir Konstituisaun Repúblika haruka, atu ida labele hada’u fali ida seluk ninia knaar maibé sei ko’alia ba malu no buka hamutuk dalan sira ne’ebé di’ak liu atu tanen aas estadu no povu ninia interese liu interese hosi ne’ebé de’it.

Ha’u sei koopera ho governu, ida ne’ebé de’it, atu garante implementasaun programa no planu liuhosi métodu no metodolojia efisiente liu, ne’ebé bele garante administrasaun ida n’eebé la’o lais no di’ak liu, no ekonomia sustentável ne’ebé hatuur ho fonte rendimentu oin-oin.Nune’e, ha’u sei defende igualdade sosiál no ekonómika, liuhosi polítika nasional dezenvolvimentu sustentável ba Timor-Leste.

Durante ha’u-nia mandatu nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, ha’u sei buka garante ema hotu-hotu ninia partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu polítiku, sosiál, kulturál no ekonómiku, liuhosi diálogu ho sosiedade sivíl no reprezentante sira hosi sosiedade timorense.

Ha’u hatene katak Prezidente Repúblika mak tenke reprezenta Timor-Leste iha fórum internasionál, no nia mak hato’o ba li’ur imajen nasaun nian iha mundu. Diplomasia - hanesan ita hotu hatene – bainhira hala’o loloos no iha kredibilidade, sai hanesan dalan di’ak tebetebes ida atu país ida hasoru dezafiu sira iha mundu modernu no globalizadu no atu defende país ninia interese iha rai li’ur. Nune’e, no ita hare’e dadaun ona katak ita presiza rekoñese knaar ne’ebé Frente Diplomátika hala’o uluk hodi loke dalan ba Restaurasaun Independénsia no ikus mai Frente ida ne’e sai mós matadalan ba diplomata timor-oan sira. 

Ha’u fiar katak Timor-Leste tenke iha relasaun ho komunidade internasionál ida ne’ebé ita bele fó-sai mós país ninia prinsípiu no valór sira; ita sei promove ita-nia país nia vontade atu kontribui ba pás, prosperidade/dezenvolvimentu no solidariedade; sei haka’as an atu tau matan ba meiu-ambiente no halakon mukit; sei kontribui ba habelar liután prinsípiu no valór demokrátiku sira iha mundu; sei buka kontribui ba hari’i mundu ida ne’ebé hasees-an hosi funu no violénsia, mundu ida ne’ebé fó dalan ba pás no diálogu, ne’ebé nasaun sira respeita malu, la hare’e ba rai ne’e ki’ik ka boot, riku ka mukit. 

Relasaun multilateral Timor-Leste nian – ho rai sira ne’ebé fó kontribuisaun maka’as tebes ba ita-nia istória – rai sira ne’e mak sei sai nafatin hun metin ida ba Timor-Leste atu afirma-an iha planu rejionál no internasionál, no nune’e bele sai país ida ne’ebé ativu no relevante. Parseria ho ONU, CPLP no Uniaun Europeia ne’ebé ajuda hari’i institituisaun nasional sira tenke buras nafatin no Timor-Leste ninia intervensaun iha forum sira ne’e no sira seluk, rejionál ka internasionál, ho karáter ekonómiku ka polítiku, sei haforsa liután. Timor-Leste sei habelar liután, hametin liután no haklean liután relasaun bilaterál no internasionál ho parseiru estratéjiku sira ( hanesan Austrália, Indonésia no Portugal), ASEAN, CPLP no Fórum Pasífiku. Ha’u sei akompaña, ho atensaun espesiál no interese, prosesu hari’i/marka fronteira marítima no terrestre permanente ho ita-nia país viziñu, Austrália no Indonézia. Ho rai rua ne’e, ita sei haka’as –an nafatin atu hetan solusaun justa no ekuitativa tuir prinsipiu no norma Direitu Internasional haruka.

Exelénsias,
Senñora no señior sira,
Mauberes no Buiberes,

Ohin, iha imi hotu nia oin, no nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, ha’u haforsa ha’u-nia kompromisu atu:
Hala’o ha’u-nia knaar atu halibur povu tomak, sei la hare’e ba ema ida-idak ninia partidu, ninia estatutu sosiál no ekonómiku, relijiaun, etnia ka rasa. Ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu.

Ha’u sei garante unidade estadu nian no karáter unitáriu RDTL nian, katak ita iha estadu ida de’it;

Hau’ sei respeita no kumpre Konstituisaun no lei sira ne’ebé aplika hela iha Timor-Leste, no respeita soberania órgaun ida-idak nian;
Ha’u sei koopera ho órgaun soberanu sira seluk, no ho sosiedade tomak;

Ha’u sei reprezenta ita-nia doben Pátria ida ne’e, iha frai laran no iha rai li’ur, sei hako’ak hotu-hotu atu hamutuk ita bele hetan solusaun ba kestaun sira ne’ebé importante ba nasaun;

Ha’u sei halo esforsu hotu-hotu atu hetan relasaun di’ak ho país sira seluk, sei halo Timor-Leste sai ponte ida ne’ebé liga Pasífiku ba Ázia, no sei hatene uza ita-nia fronteira istóriku-kulturál atu loke dalan ba Afrika, Europa no Amérika, liuhosi Comunidade de Países da Língua Portuguesa – CPLP;

Ha’u sei halo esforsu hotu-hotu atu promove no haforsa F-FDTL no PNTL iha área defeza no seguransa, ho respeitu ba Konstituisaun, ba leis nebe’e vigora no mós ba direitu sidadaun sira-nian;

Ha’u sei sai Xefe Estadu ida ne’ebé defende solidariedade, sei uza ha’u-nia estatutu atu hamaus ema hotu-hotu atu konsidera, ho respeitu no sentidu responsabilidade, kestaun Kombatentes Libertasaun Nasional no Veteranus Luta Independénsia nian, atu ita hetan dalan ne’ebé dignifika sira hotu;

Ha’u sei fó atensaun atu garante direitus ba sira ne’ebé idade aas liu ona, no ba populasaun vulnerável ne’ebé presiza liuliu ajuda, no mós ba faluk no oan-ki’ak sira mai hosi Luta Libertasaun Nasional;

Sei la haluha no sei la hasees ema ne’ebé de’it ka grupu ne’ebé de’it;

Sei fó atensaun ba kestaun sira ne’ebe iha ligasaun ho meiu-ambiente no dezenvolvimentu sustentável;

Sei defende inkluzaun sosiál no ekonómika ba hotu-hotu, liuhosi polítka sira ne’ebé Estadu tenke halo ba edukasaun no formasaun profisionál, saúde, empregu, luta hasoru mukit, abitasaun, saneamentu báziku, be’e no eletrisidade;

Sei fó atensaun aas tebes ba kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho Juventude, Igualdade entre mane no feto, inkluzaun defisiente sira-nian no ba populasaun vulnerável;

Sei halo esforsu tomak kona-ba kestaun violénsia hasoru feto no labarik sira, no hala’o beibeik diálogu ho sosiedade tomak, instituisaun públika no privada sira, relijioza no tradisionál sira, atu mobiliza ema hotu atu luta hasoru buat sira ne’e hotu;

Sei buka koopera beibeik ho Governu atu define polítika no programa sira kona-ba saúde no dezenvolvimentu sosiál, liuliu iha área asisténsia materno-infantíl, nutrisaun no akompañamentu ba labarik sira to’o sira hahú eskola;

Sei sai faktór/riin ida ne’ebé kaer metin estabililidade polítika, pás no dezenvolvimentu;

Sei akompaña beibeik Governu ninia programas, no hato’o hanoin bainhira presiza, iha nível nasionál ka internasionál, atu haforsa medidas governu nian atu hetan Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável’

Ha’u sei hakru’uk ba kompromisu sira ne’ebé ha’u fó-sai iha ne’e ba Nasaun no ha’u kompromete-an atu halo buat hotu atu Timor-Leste la’o ba oin no ita bele hametin liután Nasaun ida ne’ebé ita hakarak dignifika no Povu ida ne’ebé ita hakarak tanen aas – ho Prezidente ida ne’ebé loos, ho Governu ida ne’ebé iha integridade, kompeténsia no efisiénsia, ho Parlamentu ida ne’ebé nakloke ba diálogu no buka konsensu iha buat hotu-hotu ne’ebé sei haforsa ita-nia Estadu-de-Direitu Demokrátiku ne’ebé proklama iha Konstituisaun no ho Tribunál sira ne’ebé kompetente mós no ne’ebé sidadaun sira fó fiar katak bele duni rezolve sira-nia disputa ne’ebé de’it. 

Ha’u hatete fila fali: Ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba timor-oan sira hotu!

Ba ha’u-nia doben Povu unidu, hosi Oé-Cusse to’o Jaco, liuhosi ponte Ataúro nian, hosi Fronteira to’o Tutuala, hosi Tasi ba Tasi, ha’u haruka hako’ak boot no maka’as ida ba imi hotu.

Obrigadu barak!

Viva Povu Maubere!
Viva Repúblika Demokrátika Timor-Leste!
ONRA NO GLÓRIA BA HERÓIS NO MARTÍRES PÁTRIA NIAN!

FRANCISCO GUTERRES LÚ-OLO

Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...