.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

sábado, 23 de agosto de 2014

Edukasaun laiha dalen predefinida

Bom dia alin, Diak ka lae?
Utiliza linguagem escrita (hakerek), forma ida husi forma barak komunikasaun nian iha sosiedade laran no forma ida nebe utiliza wainhira komunika liu husi rede universo informasaun no sosial nebe hanaran Rede Internet, hau disisdi fo hanoin assuntu ida ke de facto ladauk (se la dehan nunka) fanun hau nia atensaun maibe tamba experiensia ida (acontecimmentos recentes) hau labele husik liu nune deit (ignora). 

Saida mak Edukasaun? 
Sa prinsipiu sira husi Edukasaun? 
Edukasaun mai husi nebe? 
Linguagem ida nebe mak utiliza iha Edukasaun? 

Tuir hau nian inocente perspectiva (neon nurak), edukasaun da'et naturalemente husi uma-laran ka familia, kna'ar inan-aman sira eduka ka hanorin oan sira prinsipiu baziku edukasaun, ba ne'e, hanorin atu hatene, hanorin atu halo (hahalok), hanorin atu moris hamutuk ho ema seluk, hanorin atu sai ema (ser) no hanorin atu tau-an. Primsipiu hirak ne'e mak defini ema ida nia personalidade iha sosiedade nudar Motor Primo iha vida humana. No prosesu ne'e hato'o ba labarik ho linguagem comum, ho linguagem nebe uza liu iha uma-laran, bele ho Linguagem verbal-materna nomos La verbal-gestual. 

Familia mak valor fundamental iha prosesu ne'e, atu assumi papel hafahe valores no signifikadus ba labarik nia formasaun. Ba ne'e, mundo fanun-an ba importansia edukasaun infantil nian. Wainhira iha tempu uluk nian hanorin ne'e sei konsidera hanesan laiha folin ka menor importancia, maibe, hohin loron, ita iha konsiensia katak estimulasaun labarik sira kontribui maka'as ba sira nia nia aprendizajen. Dezenvolvimentu sira nia kapasidade afectiva, motoras ba sira nia integrasaun no interaksaun sosial. 

Metodos laiha karakter obrigatoriu no serve ba orientasaun publiku-partikular, ne'e acompanha dezenvolvimentu no kresimentu labarik nian iha sosiedade sivil nia le'et, ho ponto de partida mak familia, posteriormente mak relijiaun no ikus to'o ba ensino fundamental, intelektual no akademiku. 

Edukasaun laiha dalen predefinida. 

Existe forma barak hanorin an (edukasaun). Edukasaun laiha inan-aman, nia hanesan kultura ida iha sosiedade, um direito fundamental de conhecimento e de convivencia humana e social, cultural e politica independentemente rejiaun jeografika nebe mak ita hela-ba. 

Experiensia foin-dadauk nebe hau refere iha inisiu ba hau nee surreal no desnecessario, maibe iha ne'e hela ba hisotria: 

Individu nain rua (2) husi especie biolojika ida deit nebe sira nia inan-aman Timoroan. 
Individu 1: Adulto, Natural Timor, Moris iha Timor i/ka Indonesia (ho komptrensaun balu iha dalen portuges). 
Individu 2 no 3: Labarik, Natural Portugal, Moris iha Portugal no Inglatera (ho komprensaun balu iha Tetun - dalen nebe koalia mos iha uma). 

Individu 1 ba uma Individu 2, ida n'e loke odamatan no Individu 1 ho lian a'as (irritado) hare ba nia (Individu 2) dehan, ho dalen portuges, "Que horas Sao??? ("Tuku hira ona???"), depois fila kotuk ba dadauk, husik hela labarik (Individu 2) atrapalhadu la hatene atu halo saida, tamba aparentemente oras mos to,o ona. Simplesmente hadutu atitude inconveniente. Kala hanoin, Individu 2 no 3 no sira hela iha uma ne,e hanesan fali ema estranha ruma, desconhecido no laiha valor.

Individu 2 nia inan hateke ba labarik rona episodio no obviamente hirus. Tamba ne'e mak inan tuir kedas Individu 1 no bolu nia kompaneiru hodi dehan, "Hare-ba eduka halo didiak Individu 1 tamba foin dadauk nia ba tuku odamatan uma nian, emvezde koalia halo didiak, nia koalia ho lian la simpatiku no irritado sem iha konsiderasaun ba Individu 2 (nebe labarik ida lahatene buat ida) no ba ema sira nebe hela iha neba." Justifikasaun Individu 1 mak "Hau la hatene koalia Portugues, hau hatene deit koalia Tetun e Bahasa Indonesia". 

Saida mak hau hein husi Individu ne'e mak, pelumenus, "bom dia", "boa tarde" ou "boa noite" ou sekarik iha problema ruma husu ba labarik ne'e bolu nia inan atu koalia, maske la hatene uza sentensa Portugues lolos hanesan "Bom dia individuo2 podes chamar a mae se faz favor?", ba Tetun "Bom dia Individu 2, halo favor ida bolu hela mae lae?" nia bele dehan simplesmente "Bom dia Individu 2, mae?", nune'e sei diak liu... 

Forma nebe ita atu transmiti komunikasaun bele husi lian, hakerek, jestual no kahur (mista), tamba ne'e atu justifika atitude ida ladun diak (menos apropriada) ho razaun "Hau la hatene koalia Portugues, hatene deit mak Tetun no Bahasa Indonesia" laos justifikasaun nebe aceitavel tamba ita nia lian Tetun rasik maior parte timoroan sira koalia mak Tetun-Praca nebe kahur ona ho dalen Portugues no dalen Indonesio nebe fini husi kolonizasaun portugues sira no okupasaun Indonesia. 

Hanesan exemplu iha dalen Tetun: "Hau sidauk aprende koalia Portugues" traduz ba portugues "Eu ainda nao aprendi a falar Portugues". Exemplu seluk husi vokabulariu ho Tetun-Praca emveszde Tetun orijinal "Loron diak"/"Bom diak". Ikus, seluk-seluk-tan mak "Tuku hira?"/"Que horas sao?", "Apa"/"Pai" no "Ama"/"Mae"

Ita nia atitude no komportamento mak lalenok ba edukasaun nebe ita iha embora ita iha perfeita konsiensia katak komportamentu individual depende ba ida-idak rasik, basaa nia rasik bele hili atu hakarak ka lae hanorin-an (aprender) no hakarak ka lakohi uza iha pratika edukasaun nebe nia simu. 

Edukasaun laiha dalen predefinida, wainhira ita ema iha edukasaun la persija hatene koalia Portugues. 

Moris ne'e prosesu aprendizajen ida naruk, "Life is a long Learning Process". Hau subscreve!

Dalia Kiakilir 

Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...