.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

sexta-feira, 8 de novembro de 2013

Muzika Timor, Hau Nia Hanoin

Arquiris Band, foto cortesia Tony Pereira
Desde sempre ita nia moris hetan influensia hosi fatores barak, fatores ne’ebe ajuda ita evolui no moris nudar ema criatura. Timor konhesidu ho nia identidade cultural no unika, ho nia riku-soin típica no expresaun cultural hakat husi jerasaun ba jerasaun ne’ebe marka iha ida-idak nia moris i ho ne’e adopta, explora no dezenvolve. Muzika nia influensia iha ita nia sosiedade sofre alterasaun barak ne’ebe acompanha durante tempu naruk iha ita nia moris.

Uluk-liu iha tempu ita nia inan-aman no avo sira knanuk popular liu entre sira seluk mak husi grupu Cinco Oriente, Arquiris Band no "Abril Metan", famozu ho violinu no compositor ho prestijiu bo’ot iha muzikal, hamoris genru tipiku muzika Kore-metan. Melodia uluk nian, uza nafatin nudar referensia hosi ita nia “musisi” jerasaun continuador tanba iha nia signifikadu nostaljiku no melodiku ba “ouvintes” (rona-na’in) liuliu ba ita nia “ferik-katuas” sira tamba transporta forsa tomak ba tempu uluk, hamoris hikas sira nia passado.

Hakiduk itoan iha tempu ita hanoin hikas melodia balun nebe ita rona fila fila, mak hanesan, Bo-lele-Bo, Mama Hakarak, Maria, Labarik Nain Tolu, O Doben, musika "koremetan" Abril Metan, Mai Fali Eh, no seluk tan.

Bo-lele-Bo


Mama Hakarak


Maria - 5 Oriente


Hahu iha tinan 1975 muzika afirma-an sai nudar fator importante ida iha prosesu funu. Liu husi liafuan, mensajen transmiti ba timor-oan sira iha diaspora (rai-liur) hetan impaktu maka’as no influensia ema nia atitude no hanoin ho konsekuensia fanun mundu nia atensaun ba kauza Timor-Leste. Hanesan exemplu: I'm Still Fighting, Lemorai, Soldado Jawa, Juventude Luta no seluk tan.

I'm Still Fighting

Muzika husi Cantor Compositor Ágio Pereira "I'm Still Fighting" grava iha 1985.

Lemorai 

Muzika Amandio Sarmento “Lemorai” mosu iha década 83/85. “Lemorai” mosu ho ojetivu politiku atu reforsa autoestima no motiva timoroan sira la bele haluha no nafatin luta ba Independensia no Unidade Nasional, apelu apoio politiku no diplomatiku. 

Iha rai-liur "diaspora" lori muzika timor nian ba rai-ba rai, ne’ebe kria jenru foun muzikal husi mistura muzika timor nian ho istilu eis kolonia sira seluk. Hafoin 1975, Timor nia muzika politicamente associa ba movimentu Independensia. Foti exemplu hanesan Banda “Dili All Star” iha Australia lansa muzika ida nebe sai nudar hino luta nian ba referêndum ba Independensia iha tinan 2000, Grupu Tata Mai Lau interpreta muzika “Ita Timor Oan” iha Serimonia entrega Premio Nobel da Paz iha Dezembru 1996, iha português dehan “Nos Timorenses”, ne’ebe koalia konaba Uniaun no Liberdade.

Ukun Rasik Aan - Tata Mai Lau


Tata Mai Lau moris iha tinan 1984, grupu cultural conhecido a nivel internacional. Nia atuasaun iha mundu rai klaran serve ba representa la’os deit cultura no tradisaun Timor nian maibe mos divulga no fanun atensaun comunidade internacional ba situasaun rai-laran. “Ukun Rasik An” no "Ita Timor Oan" mak muzika rua nebe rona liu no proclamada hosi grupo.

Por Ti Timor - Grupo Lorico Timor

Interpreta hosi Grupo Lorico Timor, letra Moises de Deus nian. Muzika “Por Ti Timor” toka maka’as timoroan sira nia fuan no comunidade internacional iha altura krize Setembro Negro iha tinan 1999. Lia-fuan muzika ne’e  rasik dehan buat hotu.

Liberdade - Galaxy

Grupo Galaxy moris iha 2002, sira nia muzika representa espiritu revolusionariu juventude timor oan nian nebe incorpora rebelia, anti-kolonialismu, issue  tradisionalismu, Sida, generu, explorasaun petróleo no anti korrupsaun. “Liberdade” nudar apelo ba Uniao hodi harii no dezenvolve Rai Timor Leste.

Ita Nia Rain -  Dália


Titulo Muzika “Ita Nia Rain”, husi Album perdana LIAFUAN lansa iha fulan Abril tinan 2011 iha Timor Leste. Knanuk ne Dalia hakerek iha momento crize nebe rai Timor-Leste hasoru iha 2006. Iha tinan 2011 Radio Difusaun Publika Japao nian, NHK, introduz “Ita Nia Rain” ba projektu Breath For Peace husi Nantokashinakya. 

Makerek -  Alcatraz

Alcatraz, Anuku Loro Sae, Detective Band, NFour, Rai Nain, no grupo seluk tan, uza sira nia talento muzikal no kreatividade hodi promove laos deit dalen no tradisaun Timor nian maibe mos kontribui ho forma kritika-sosial sira nia hanoin konaba realidade iha Rai Laran.

Uza muzika iha istoria Timor-Leste hetan impaktu global notavel, iha dala-ida ne’e muzika resistência utiliza nudar “arma”, la’os deit cultural, maibe mos politika, ajuda ultrapassa problemas no dificuldades, no importante liu tan fo conhece ba mundu, liu hosi melodia, situasaun aktual ne’ebe Timor hasoru iha tempu neba, despertar curiosidades no hetan "peso crítico" ouvintes sira.

Kriasaun identidade ida iha mundu muzikal ne’e obra austera, percurso presenciado liu husi muzika marka consoante ho tempu e ohin foin-sae sira banati ho ritmu instrumentu babadok, gongo, sst., no tipiku Kore-metan (ita nia referensia kultural ida). Ho istilu uniku babain uza iha serimonia “Kore-metan” ho lian violino, kabukina no tola ne’ebe instrumentu sira ne’e desempenha papel relevante tebes iha performance muzikal. Nia valor sentimental ita nia jerasaun hakuak metin. Nune’e ita kontinua, evolui no diversifica nafatin ho diversas cores alegres ne’ebe identifika ita nian.

Iha ema hotu nia moris, muzika iha papel barak. Nia fo hanoin ita ba momento, expressa sentimentos, dehan istoria ida, ho forma ida ou seluk sem ita hatene, muzika mak "sala wa’in" ba ita nia atitude balun no ho forma oinsa ita expressa. Muzika nudar "arma incógnita", nebe matenek nain sira muzika nian explora hodi koko alkansa Desejo no Mehi ida!

Ita nia jerasaun, ohin, konesidu ho expressiva, alternativa, no importante liu tan “criativa”, la haluha ita nia orijin expressão cultural mak aspirante muzika no foin-sae sira ho talento muzikal hatur-an ho excelência buat nebe horiseik nian ohin sai presente no moderno.

Nudar ser humano ita hakat hosi faze barak dezenvolvimentu, ne’ebe cada fase ho nia dificuldades rasik. No entanto, prosesu komunikasaun ne’e comum ba parte hotu. Iha kontestu ne’e, hau fiar katak muzika kontribui ba valor autoestima loke dalan komunikasaun hodi to’o metas no fo hakat-liu etapa difisil iha ita nia moris. Muzika é uma inspiração continua ne’ebe identifica ita, molda ema no pensamentos, revoluciona no marka faktus istorikus, motiva, fo tulun no partisipa iha moris ema hotu nian – humanity.

Importante ba ita "musisi" sira la’os deit halo muzika maibe interioriza mos esensia muzika nudar pilar fundamental humanidade nian. Haktuir Artista famoso Americano James Whistler, "Um artista não é reconhecido pelo seu trabalho, mas pela sua visão." Signifika "Artista ninia folin la'os hare husi nia obra deit maibe husi nia vizaun."

Muzika moris no evolui, hanesan ita nia lian no literatura, moris, transforma-an consoante ho ita nia istoria moris nian.


Dalia Kiakilir Agostinho
in Muzika Timor, Hau Nia Hanoin
Oxford, 9 de Novembro 2013

Le Artigo ho Dalen Portugues : Musica de Timor, A minha Visão

1 comentário:

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...